Tekst i foto: Tatjana Sučec, Zagreb 15.11.2015. Unutar „Regionalnog parka Moslavačka gora“, oko 70 km od Zagreba, nalazi se više zanimljivih geoloških lokaliteta s tzv. „kuglama“. Može ih se naći pod nazivom „migmatitne kamene kugle“. Do jednog lokaliteta na južnoj strani Moslavačke gore, koji je obilježen putokazima i informativnom pločom dolazi se putem kojim se ide i za Samaricu, napušteni stari kamenolom granita. Ako se od kamenoloma nastavi putem stotinjak metara dalje te se skrene lijevo u šumu, dođe se do Garjevice. Međutim, ovdje se zapravo ne radi o kuglama, već o neobičnim kamenim strukturama, od kojih su neke manje a neke prave gromade. Migmatit na grčkom označava metamorfnu stijenu nastalu djelovanjem migme i njezinih emanacija na sedimentne ili eruptivne stijene. Na informativnoj ploči se navodi da se na lokalitetu unutar mase granita izdvajaju manja kuglasta tijela migmatita, koja su oblikovana u procesu nastanka (hlađenja) stijene takozvanim kuglastim lučenjem. Te stijene sastoje se od dva dijela, metamorfnog i magmatskog. Svijetle pruge sastoje se od mineralnog kvarca, kiselog plagioklasa te kalijskog feldspata, a tamne se sastoje od minerala biotita, granata, silimanita a često i cirkona. U drugim izvorima se navodi da migmatiti nastaju taljenjem kore na dubinama većim od 15 km, pod ekstremno visokim temperaturama (iznad 650◦C), kada dolazi do parcijalnog taljenja u ishodišnoj stijeni. Strukturalnu analizu migmatita dodatno komplicira činjenica da se tijekom metamorfizma ponašaju dijelom kao kruta tvar, a dijelom kao granitne tekućine. Te kamene strukture zaista su fascinantne za vidjeti. Kada sam ih ugledala pred sobom, došla mi je pomisao kao da je netko iz neke miješalice sasuo smjesu koja se brzo stvrdnula. Njihova neobičnost i ljepota je u smjerovima kretanja kamene mase unutar pojedinih gromada. Stijene s naborima djeluju kao da imaju neku vrstu godova. Bilo bi zanimljivo znati zašto se lokalitet zove Garjevica te otkad datira taj naziv, a i što se na tom mjestu žarilo-palilo-talilo, obzirom da je u korijenu riječi gar-žar. Također se možda u tom smislu trebaju gledati i nazivi Garić grad, tj. ostaci jednog od najstarijih hrvatskih srednjovjekovnih gradova; te današnjeg naselja Podgarić, potoka Podgarić i grada Garešnica, koji se svi nalaze…
{gallery}10426{/gallery}