Igore, potpuno vas razumijem i uvjerenja sam da je nebo već davno reagiralo s odobravanjem i otvaranjem, rasčišćavanjem suvišnih oblaka sumnje i nesporazuma – svi kultovi i opća arhitektura religijskog sistema svijeta ovim samo dobivaju svoje utemeljenje u Mat(e)ri(ci). Zaokružena priča, kao i pristup, čist i iz namjera iscijeljenja, cijelosti Zemlje i svega što njeno jedinstvo s Nebom predstavlja. Jednostavno – novi jezik ekumene kojim sve više nas na Zemlji razgovara bez tumača. Đino Đivanović 7. lipnja 2016. Uz pomoć i slijedom ovog koncepta htjedoh provjeriti i ponuditi još jednu poziciju. Nije ni ona došla slučajno. Program HRT4, u nedjelju 19. 6. 2016. emitirao je izvrsnu putopisnu emisiju u kojoj su paralelno prikazivane ljepote i atrakcije Amsterdama te njemačkog dvorca, bolje kazano, kompleksa Sanssouci, u Potsdamu, kapitalu i najvećem gradu savezne države Brandenburg, jugozapadnije od Berlina. Spram plejadske matrice, u prethodnim studijama već sam pojasnio ulogu pozicije Amsterdama, a ona se svodi na geografsku širinu položaja sjeverne zvijezde Sterope na ljubačko-trojanskoj kružnici sa središtem u Ljubi (kružnica prolazi i maloazijskom Trojom i francuskom Trojom – Troyesom), ali poučen iskustvom španjolskog El Escoriala, odlučio sam još jednom posegnuti za provjerom „rojalističke pozicije“. Kako se ovaj kompleks ponaša u realnom prostoru naspram uhodanog rastera projekcije spram činjenice da ga je sredinom 18. stoljeća kao ljetni dvorac podigao pruski kralj Fridrik II. Veliki? U njemu je, naime, i sahranjen nakon smrti 17. 8. 1786. Zanimljivo je da je upravo on u svojim osvajanjima prvi sudjelovao u diobi Poljske stekavši Istočno Pomorje bez Gdanska i Toruna. No, bez obzira što je u velikoj mjeri bio bezvjeran, za razliku od njegova kalvinistički nastrojenog pobožna oca, i što je tolerirao sve religije u svom carstvu (u jednom je času njegova omiljena religija postao ipak protestantizam, pa katolici nisu bili birani na višim državnim pozicijama), evo njegova implementata. Na odavna već postavljenoj ljubinoj kružnici s polumjerom u Troji, Troyesu i rtu Kaboudia, najistočnijoj točki Tunisa, položaj zvijezde Sterope (78.8º ili 11.2º) definiran je pravcem koji povezuje najzapadniju luku Gdanskog zaljeva, Gdiniju, te na libijskoj obali drevnu feničku Sabrathu koju sam 2015. objavio dvojezično (hr/hu) u Regionalnim studijama…